Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Hitno moramo početi poduzimati mjere za očuvanje klime, inače će se ti učinci samo pojačavati.
Klimatske promjene vrlo su ozbiljna prijetnja i njihove posljedice utječu na mnoge aspekte naših života. U nastavku je popis glavnih posljedica klimatskih promjena. Za više informacija kliknite na znak +.
Klimatska kriza uzrokuje povećanje prosječne globalne temperature i sve češće temperaturne ekstreme, primjerice toplinske valove. Visoke temperature mogu dovesti do porasta smrtnosti, smanjenja produktivnosti i oštećenja infrastrukture. Najteže će biti pogođene najranjivije skupine stanovništva, primjerice starije osobe i dojenčad.
Očekuje se da će više temperature uzrokovati i promjenu geografske rasprostranjenosti klimatskih zona, a zbog tih se promjena mijenja i rasprostranjenost i brojnost mnogih biljnih i životinjskih vrsta, koje su već pod pritiskom zbog gubitka staništa i onečišćenja.
Porast temperature vjerojatno će donijeti i fenološke promjene – promjene u ponašanju i životnom ciklusu životinjskih i biljnih vrsta. To bi pak moglo dovesti do porasta broja štetnih organizama i invazivnih vrsta te veće učestalosti određenih bolesti kod ljudi.
Uz to, mogli bi se smanjiti prinosi i održivost poljoprivrede i stočarstva, kao i kapacitet ekosustava za pružanje važnih usluga i dobara (kao što su čista voda i svježi zrak).
Porastom temperature povećava se isparavanje vode, što, zajedno s manjkom oborina, povećava rizik od velikih suša.
Vrlo niske temperature (valovi hladnoće, mraz) mogle bi se prorijediti u Europi. Međutim, globalno zagrijavanje umanjuje predvidljivost događaja, a time i na našu sposobnost učinkovitog odgovora.
Zbog klimatskih promjena mnoge se europske regije već suočavaju s učestalijim, težim i dugotrajnijim sušama. Suša je neuobičajeno i privremeno smanjenje dostupnosti vode uzrokovano nedostatkom oborina i većim isparavanjem (zbog visokih temperatura). Suša nije isto što i nestašica vode, koja podrazumijeva strukturni nedostatak slatke vode tijekom cijele godine uzrokovan prekomjernom potrošnjom vode.
Suše često utječu, primjerice, na prometnu infrastrukturu, poljoprivredu, šumarstvo, vodu i bioraznolikost. Uslijed suša smanjuju se razine vode u rijekama i razine podzemnih voda, usporava se rast stabala i usjeva te povećavaju napadi štetnih organizama i šumski požari.
Godišnji gubici uzrokovani sušom u Europi iznose oko 9 milijardi eura i većinom nastaju u poljoprivrednom i energetskom sektoru te sektoru javne vodoopskrbe. Ekstremne suše sve su češće u Europi te se šteta koju uzrokuju također povećava.
Kad bi prosječna globalna temperatura porasla za 3 °C, suše bi, prema predviđanjima, bile dvostruko češće, a apsolutni godišnji gubici zbog suša u Europi porasli bi na 40 milijardi eura godišnje, pri čemu bi najteže posljedice bile u sredozemnoj i atlantskoj regiji. Češće i teže suše rezultirat će produljenjem sezone šumskih požara, koji će biti sve razorniji, pogotovo u sredozemnoj regiji. Klimatske promjene dovode i do povećanja područja izloženog riziku od šumskih požara. Regije koje trenutačno nisu izložene požarima mogle bi postati rizična područja.
Kako se klima zagrijava, mijenjaju se obrasci padalina, povećava se isparavanje, ledenjaci se tope, a razine mora rastu. Svi ti čimbenici utječu na dostupnost slatke vode.
Očekuje se da će češće i ozbiljnije suše te porast temperature vode rezultirati smanjenjem kvalitete vode. Takvi uvjeti potiču rast toksičnih algi i bakterija, što će dodatno pogoršati problem nestašice vode, koji je u velikoj mjeri uzrokovan ljudskim djelovanjem.
Povećanje učestalosti proloma oblaka (iznenadne jake kiše) vjerojatno će utjecati na kvalitetu i količinu dostupne slatke vode jer nepročišćene otpadne vode mogu putem oborinskih voda dospjeti u površinske vode.
Europske rijeke uglavnom izviru u planinskim područjima, a 40 % slatke vode u Europi potječe iz Alpa. Međutim, promjene u dinamici snijega i ledenjaka te obrascima padalina mogu dovesti do privremenih nestašica vode u cijeloj Europi. Promjene riječnih tokova uslijed suše mogu utjecati i na promet unutarnjim plovnim putovima i proizvodnju hidroelektrične energije.
Očekuje se da će klimatske promjene dovesti do povećanja oborina na mnogim područjima. Povećana količina kiše tijekom duljih razdoblja uglavnom će dovesti do riječnih poplava, dok kratki, intenzivni prolomi oblaka mogu uzrokovati kišne poplave (poplave uzrokovane ekstremnim kišama, ali bez prelijevanja vodnih tijela).
Riječne poplave česta su prirodna katastrofa u Europi te su, zajedno s olujama, u posljednja tri desetljeća dovele do smrtnih slučajeva, pogodile milijune ljudi i uzrokovale goleme gospodarske gubitke. Učestalost poplava u Europi narednih će se godina zbog klimatskih promjena vjerojatno povećati.
Predviđa se da će zbog porasta temperatura obilne olujne kiše u Europi postati uobičajenije i intenzivnije, a bujice češće.
U nekim bi se regijama određeni rizici, primjerice poplave u rano proljeće, mogli kratkoročno smanjiti zbog manje količine snijega koji je napadao tijekom zime, ali povećani rizik od preopterećenja riječnog sustava zbog bujica u planinskim područjima mogao bi srednjoročno neutralizirati te učinke.
Razina mora porasla je tijekom 20. stoljeća, a posljednjih se desetljeća ta tendencija ubrzala.
Podizanje razine mora uglavnom je posljedica toplinskog širenja oceana zbog zagrijavanja, ali pridonosi mu i topljenje ledenjaka i antarktičke ledene ploče. Predviđa se da će razina mora u Europi do kraja stoljeća porasti u prosjeku za 60 – 80 cm, uglavnom ovisno o brzini topljenja antarktičke ledene ploče.
Otprilike trećina stanovništva EU-a živi na području unutar 50 km od obale, iz kojeg se generira više od 30 % ukupnog BDP-a Unije. Gospodarska vrijednost imovine unutar 500 m od europskih mora iznosi 500 – 1000 milijardi eura.
Uz druge učinke klimatskih promjena, porastom razine mora povećat će se rizik od poplava i erozije oko obala, što će imati znatne posljedice na ljude, infrastrukturu, poduzeća i prirodu na tim područjima.
Osim toga, predviđa se da će se zbog podizanja razine mora smanjiti količina dostupne slatke vode jer će se morska voda probijati dublje u podzemne vode. To će vjerojatno dovesti i do mnogo većeg prodora slane vode u slatkovodna tijela, što će utjecati na poljoprivredu i opskrbu pitkom vodom.
Utjecat će i na bioraznolikost obalnih staništa te na prirodne usluge i dobra koje pružaju. Izgubit će se mnoga močvarna područja, što će ugroziti jedinstvene vrste ptica i biljaka te ukloniti prirodnu zaštitu od olujnih uspora koju ta područja pružaju.
Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Postoje jasni dokazi da je zbog klimatskih promjena već došlo do promjena u bioraznolikosti i da će se taj trend nastaviti. Među izravnim su utjecajima fenološke promjene (promjene u ponašanju i životnom ciklusu životinjskih i biljnih vrsta) te promjene brojnosti i rasprostranjenosti vrsta, sastava zajednica, strukture staništa i procesa u ekosustavima.
Klimatske promjene imaju i neizravne učinke na bioraznolikost, i to putem promjena u korištenju zemljišta i drugih resursa. Zbog njihova opsega i brzine ti učinci mogu biti štetniji od izravnih učinaka. Među neizravnim su utjecajima fragmentacija i gubitak staništa, prekomjerno iskorištavanje, onečišćenje zraka, vode i tla te širenje invazivnih vrsta. Zbog neizravnih učinaka dodatno će se smanjiti otpornost ekosustava na klimatske promjene i njihov kapacitet za pružanje ključnih usluga kao što su regulacija klime, hrana, pročišćavanje zraka i vode te kontrola poplava ili erozije.
Klimatske promjene mogu povećati probleme erozije, smanjenja količine organskih tvari, salinizacije, gubitka bioraznolikosti u tlu, klizišta, dezertifikacije i poplava. Utjecaj klimatskih promjena na skladištenje ugljika u tlu može se povezati s promjenama koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi, porastom temperatura i promjenama u obrascima oborina. Ekstremne oborine, brzo otapanje snijega ili leda, visok protok rijeka i sve veće suše događaji su povezani s klimom koji utječu na degradaciju tla. Važnu ulogu imaju i krčenje šuma i druge ljudske aktivnosti (poljoprivreda, skijanje). Očekuje se da će zbog prodora slane vode s obale uslijed podizanja razine mora i (povremeno) niskih protoka rijeka na obalnim područjima biti sve više slanih tala.
Predviđa se da će zbog manje predvidljivih obrazaca padalina i intenzivnijih oluja uzrokovanih klimatskim promjenama doći do velikih promjena u dostupnosti vode u Europi. To će dovesti do povećanih nestašica vode, posebno u južnoj i jugoistočnoj Europi, te do povećanog rizika od poplava na većem dijelu kontinenta. Nastale promjene utjecat će na mnoge kopnene i morske regije te na brojna prirodna okruženja i vrste.
Temperatura vode jedan je od glavnih parametara koji određuju opće zdravlje vodenih ekosustava jer vodeni organizmi mogu podnijeti samo određeni raspon temperatura. Zbog promjena klime porasla je temperatura vode u rijekama i jezerima i smanjio se ledeni pokrov, što utječe na kvalitetu vode i slatkovodne ekosustave.
Utjecaji klimatskih promjena, primjerice porast površinske temperature mora, zakiseljavanje oceana te promjene struja i tokova vjetra, znatno će promijeniti fizičku i biološku strukturu oceana. Zbog promjena u temperaturama i oceanskim strujanjima mogla bi se promijeniti geografska rasprostranjenost ribe. Porast temperature mora mogao bi omogućiti i širenje stranih vrsta na regije u kojima prije nisu mogle preživjeti. Zakiseljavanje oceana, primjerice, utjecat će na razne organizme koji stvaraju kalcijev karbonat. Te će promjene neizbježno utjecati na obalne i morske ekosustave, što će imati velike socioekonomske posljedice u mnogim regijama.
Klimatske promjene velika su prijetnja zdravlju ljudi, životinja i biljaka. Iako klima koja se mijenja možda neće prouzročiti mnoge nove ili nepoznate prijetnje zdravlju, postojeći će se učinci pogoršati i biti izraženiji nego sad.
Predviđa se da će među najznačajnijim učincima budućih klimatskih promjena na zdravlje biti:
- povećanje smrtnosti i morbiditeta (bolesti) povezanih s ljetnim vrućinama
- smanjenje smrtnosti i morbiditeta (bolesti) povezanih sa zimskim hladnoćama
- povećanja rizika od nesreća i utjecaja ekstremnih vremenskih prilika (poplava, požara i oluja) na opću dobrobit
- promjene utjecaja bolesti, npr. vektorskih bolesti ili bolesti koje prenose glodavci ili se prenose hranom ili vodom
- promjene sezonske raspodjele nekih alergenih vrsta peluda te rasprostranjenosti virusa, štetnih organizama i bolesti
- nove bolesti životinja i bolesti životinja koje se ponovno pojavljuju, koje sve više ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi u Europi putem bolesti virusne zoonoze i vektorskih bolesti
- pojava i ponovna pojava organizama štetnih za bilje (kukaca, patogena i drugih štetnih organizama) i bolesti koje pogađaju šumske i ratarske sustave
- rizici povezani s promjenama u kvaliteti zraka i ozonu.
Osobe koje žive na gradskim područjima s niskim dohotkom i lošom infrastrukturom i općenito skupine stanovništva s nižim dohotkom i malo imovine izloženije su utjecajima klime i imaju manje kapaciteta za suočavanje s njima.
Klimatske promjene mogu nerazmjerno utjecati na žene, koje su u nepovoljnom položaju kad su potrebne skupe mjere prilagodbe. Međutim, žene su ključni akteri u prilagodbi i općenito održivim praksama.
Nezaposlene i društveno marginalizirane osobe među najosjetljivijima su na klimatske rizike.
Europsko stanovništvo sve je starije te je stoga nerazmjerno pogođeno smanjenom pokretljivošću i zdravstvenim poteškoćama, što znači da će veći dio stanovništva biti osjetljiv na učinke klimatskih promjena.
Klimatske promjene već su počele utjecati i na raseljavanje i migracije. Iako je klima samo jedan od nekoliko uzroka raseljavanja i migracija, među najteže su pogođenima mnoge partnerske zemlje koje su na putu prema održivom razvoju. Stanovnici tih zemalja često u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu, a imaju najmanje resursa za prilagodbu klimatskim promjenama.
Povećanje temperature, promjene u režimu oborina i porast razine mora izravno će ili neizravno utjecati na produktivnost i održivost svih gospodarskih sektora u svim državama članicama EU-a, što će imati posljedice na tržište rada.
Klimatske promjene mogu utjecati na dostupnost radne snage zbog pogoršanja zdravstvenog stanja stanovništva i dodatnih ograničenja povezanih sa zdravljem na radu (viša temperatura na radnom mjestu, češće i intenzivnije prirodne opasnosti zbog kojih ljudi ne mogu doći do svojeg radnog mjesta).
Osim toga, nekoliko je gospodarskih sektora vrlo osjetljivo zbog svoje ovisnosti o redovitim klimatskim uvjetima. Kao posljedica klimatskih promjena očekuju se promjene u sektorskoj proizvodnji, primjerice u poljoprivredi i turizmu.
Velikim ulaganjima u prilagodbu moglo bi se omogućiti zapošljavanje i ostvarivanje prihoda u područjima kao što su jačanje zaštite obale te zgrada i (zelene) infrastrukture na obali, upravljanje vodama i preseljenje izloženih naselja. Međutim, i dalje postoji nesigurnost u pogledu mogućih neto učinaka takvih ulaganja na otvaranje radnih mjesta. Kako bi se iskoristile te mogućnosti, bit će potrebno unaprijediti vještine radne snage.
Nemaju samo vlade zadaću i odgovornost za smanjenje ranjivosti i provedbu mjera prilagodbe. Zbog ozbiljnosti klimatskih promjena javni i privatni subjekti moraju zajednički raditi na smanjenju ranjivosti i prilagodbi učincima klimatskih promjena. Međutim, nisu svi dionici svjesni ni obaviješteni o svojoj ranjivosti i mjerama koje mogu poduzeti kako bi se proaktivno prilagodili klimatskim promjenama. Obrazovanje i informiranje stoga su važne sastavnice postupka prilagodbe s ciljem upravljanja učincima klimatskih promjena, jačanja sposobnosti prilagodbe i smanjenja ukupne ranjivosti.
S obzirom na njihov dug životni vijek i visoke početne troškove, kao i njihovu bitnu ulogu u funkcioniranju naših društava i gospodarstava, infrastruktura i zgrade posebno su izložene učincima klimatskih promjena.
Zgrade i infrastruktura mogu zbog svojeg dizajna (slaba otpornost na oluje) ili lokacije (npr. na područjima podložnima poplavama, odronima, lavinama) biti osjetljive na klimatske promjene. Dapače, razne promjene klimatskih uvjeta ili ekstremni vremenski uvjeti, primjerice podizanje razine mora, ekstremne oborine i poplave, ekstremno visoke ili niske temperature, obilne snježne padaline i snažni vjetrovi, mogu ih oštetiti ili ih učiniti neprikladnima za upotrebu.
Posljedice klimatskih promjena na zgrade i infrastrukturu razlikovat će se od regije do regije.
Klimatske promjene već prijete europskom energetskom sustavu, a predviđa se da će te prijetnje u budućnosti rasti. Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena smanjiti potražnja za grijanjem u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi te znatno povećati potražnja za energijom za hlađenje u južnoj Europi, što bi moglo dodatno povećati potražnju za električnom energijom tijekom ljeta.
Intenzivniji i češći toplinski valovi promijenit će obrasce energetske ponude i potražnje, često u suprotnim smjerovima. Daljnja povećanja temperature i suše mogu rezultirati smanjenom dostupnošću vode za hlađenje u termoelektranama tijekom ljeta (čime se smanjuje opskrba energijom), dok će potražnja za klimatizacijom porasti.
Uz to, povećanje razmjera i učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta ugrozit će fizičku energetsku infrastrukturu – nadzemne prijenosne i distribucijske vodove, ali i trafostanice i transformatore.
Klimatske promjene donose i povećanu nesigurnost u pogledu vremenskih obrazaca u Europi, što dugoročno izravno i negativno utječe na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Neki od primjera bili bi uvjeti u kojima ima manje sunca ili vjetra na područjima na kojima ih obično ima više, ili pak utjecaj vrućina i suša na usjeve namijenjene za proizvodnju energije iz biomase.
Klimatske promjene već imaju, i imat će i dalje, znatan negativan učinak na poljoprivredu u Europi u 21. stoljeću zbog sve viših temperatura, suša, poplava, štetnih organizama, bolesti i sve lošijeg zdravlja tla, što dovodi do:
- znatnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji (smanjen prinos usjeva)
- smanjenja površina pogodnih za uzgoj usjeva.
Južne regije Europe bit će najteže pogođene visokim temperaturama i nestašicom vode. Iako na sjeveru Europe zbog viših temperatura mogu postati dostupna nova zemljišta za usjeve koji rastu i dozrijevaju u toploj sezoni, tim se dobicima neće nadoknaditi gubici u drugim regijama.
I šume su pogođene klimatskim promjenama, koje donose povećan rizik od suša, oluja, požara, štetnih organizama i bolesti koje narušavaju zdravlje šuma.
Očekuje se da će se bioraznolikost europskih šuma promijeniti jer klimatske promjene predstavljaju posebnu prijetnju za vrste koje su vrlo prilagođene određenim klimatskim i okolišnim uvjetima. Na primjer, borealne su šume zbog ograničene raznolikosti vrsta drveća manje otporne na prirodne nepogode i stoga su osjetljivije na klimatske promjene.
U južnoj će se Europi zbog smanjenja oborina vjerojatno općenito smanjiti rast šuma. Nadalje, šumski požari imaju posebno razoran učinak na već narušene ekosustave na jugu te se očekuje da će se s obzirom na dulje i teže sezone požara taj učinak dodatno pogoršati.
Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena znatno promijeniti učestalost i intenzitet većine vrsta ekstremnih vremenskih uvjeta. Kratkoročno, sve dok se uvažava temeljni trend, premije bi postupno rasle, a tržište osiguranja apsorbiralo bi takve promjene bez poremećaja. Međutim, znanje o rizicima često napreduje u „koracima”, što može dovesti do naglog porasta cijena u kratkom razdoblju. Dugoročno, posebno u najosjetljivijim sektorima ili područjima, klimatske promjene mogle bi neizravno povećati socijalne razlike jer za dio stanovništva premije osiguranja postaju cjenovno nepristupačne.
U regijama u kojima je turizam bitan klimatske promjene mogu imati znatne gospodarske posljedice. Predviđa se da će se prikladnost južne Europe za turizam znatno smanjiti tijekom ključnih ljetnih mjeseci, ali poboljšati u drugim razdobljima. Središnja bi Europa, prema predviđanjima, trebala postati privlačnija turistima u svim dijelovima godine. Predviđena smanjenja snježnog pokrivača u mnogim će regijama negativno utjecati na industriju zimskih sportova.
Klimatske promjene prijete svim poduzećima jer sva poduzeća posluju na Zemlji. Međutim, nisu sva poduzeća izložena u jednakoj mjeri. Očekuje se da će nerazmjerno velike učinke osjetiti MSP-ovi, među ostalim u obliku ometanja poslovanja, oštećenja imovine i poremećaja u lancima opskrbe i infrastrukturi, što će rezultirati povećanjem troškova održavanja i materijala te porastom cijena. Međutim, u okviru djelovanja u području klime poduzećima se nude razne nove mogućnosti za razvoj proizvoda i usluga koji bi pridonijeli smanjenju emisija i pomogli u prilagodbi svijetu koji se zagrijava.
Arktik se suočava s velikim promjenama, uključujući natprosječni porast temperature, smanjenje ljetnog morskog ledenog pokrova i otapanje permafrosta. Ledeni pokrov sve se brže smanjuje i predviđa se da će to i dalje utjecati na lokalne prirodne i ljudske sustave. Smanjenje ledenog pokrova moglo bi uzrokovati dodatna opterećenja za okoliš, primjerice opsežno istraživanje nafte i plina i otvaranje novih plovnih putova. Otapanje permafrosta može ozbiljno utjecati na ljudske sustave, primjerice stvaranjem infrastrukturnih problema. Osjetljivi arktički ekosustavi teško su pogođeni natprosječnim porastom temperature i očekuje se da će se ti učinci nastaviti.
Predviđanja upućuju na smanjenje količine snijega, smanjenje ledenog pokrova na jezerima i rijekama, povećanje zimskih i proljetnih tokova rijeka na nekim dijelovima, a smanjenje na drugima (npr. u Finskoj) te povećanje štete prouzročene zimskim olujama. Češći i intenzivniji ekstremni vremenski uvjeti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju mogli bi negativno utjecati na tu regiju, primjerice povećanjem varijabilnosti prinosa usjeva.
Poplave obalnih područja u prošlosti su pogađale niska priobalna područja u sjeverozapadnoj Europi. Očekuje se da će zbog podizanja razine mora i olujnih uspora ti rizici dodatno porasti. Posebno su ranjive zemlje s izlazom na Sjeverno more. Predviđa se da će se zbog većih količina zimskih oborina povećati intenzitet i učestalost zimskih i proljetnih riječnih poplava, iako dosad nisu primijećeni rastući trendovi u tom pogledu.
Predviđa se da će u središnjoj i istočnoj Europi glavni učinak klimatskih promjena biti ekstremne temperature, koje, zajedno sa smanjenjem količine ljetnih oborina, mogu povećati rizik od suša i potražnju za energijom tijekom ljeta. Zbog veće količine oborina tijekom zime, predviđa se da će se povećati intenzitet i učestalost riječnih poplava tijekom zime i proljeća (u raznim regijama). Uz to, predviđa se i da će klimatske promjene rezultirati većom varijabilnošću prinosa usjeva i češćim šumskim požarima.
Posljednjih se desetljeća u sredozemnoj regiji osjećaju teške posljedice smanjenja količine oborina i porasta temperature, a očekuje se da će se ti uvjeti dodatno pogoršavati usporedno s promjenama klime. Glavni su učinci smanjenje dostupnosti vode i prinosa usjeva, povećanje rizika od suša i gubitka bioraznolikosti, šumski požari te toplinski valovi. Povećanjem učinkovitosti navodnjavanja u poljoprivredi može se u određenoj mjeri smanjiti crpljenje vode, ali to neće biti dovoljno da se nadoknadi sve veći pritisak na vodne resurse uslijed klimatskih promjena. Osim toga, na hidroenergetski sektor sve će više utjecati smanjena dostupnost vode i porast potražnje za energijom, dok će se turistički sektor ljeti suočavati s nepovoljnijim uvjetima. Učinci klimatskih promjena i socioekonomska kretanja ugrožavaju ekološki prihvatljive protoke, koji su važni za održavanje zdravlja vodenih ekosustava.
Proteklih se godina zbog sve veće iskorištenosti urbanog zemljišta i porasta gradskog stanovništva na mnogim mjestima povećala izloženost europskih gradova raznim utjecajima klimatskih promjena kao što su toplinski valovi, poplave i suše. Utjecaji ekstremnih događaja kao što su poplava rijeke Elbe 2002. i poplava gradskog sustava odvodnje u Kopenhagenu 2011. ukazuju na veliku osjetljivost gradova na ekstremne vremenske uvjete. U budućnosti će rastuće zauzimanje zemljišta u gradovima, rast i koncentracija stanovništva u gradovima te starenje stanovništva pridonijeti daljnjem povećanju osjetljivosti gradova na klimatske promjene. Ti se učinci mogu djelomično spriječiti urbanističkim planiranjem, upravljanjem gradovima i poboljšanjem zelene infrastrukture.
Porast temperature posebno je značajan u mnogim planinskim regijama, u kojima je uočeno smanjenje mase ledenjaka i snježnog pokrivača, otapanje permafrosta i mijenjanje obrazaca padalina, uključujući smanjenje količine padalina u obliku snijega, a očekuje se da će se ti uvjeti pojačavati. To bi na nekim planinskim područjima (npr. u dijelovima Skandinavije) moglo dovesti do povećanja učestalosti i intenziteta poplava koje mogu utjecati na ljude i izgrađeni okoliš. Dodatni predviđeni učinci uključuju smanjenje zimskog turizma, smanjenje potencijala hidroenergije u južnoj Europi, promjenu vegetacijskih zona i velik gubitak bioraznolikosti. Biljnim i životinjskim vrstama koje žive blizu planinskih vrhova prijeti izumiranje zbog nemogućnosti migriranja u više predjele.
Povlačenje velike većine ledenjaka utječe i na dostupnost vode na nizvodnim područjima.
Kao što vidite, klimatske promjene su ozbiljne i utječu na sve nas. To može izazvati nelagodu, ali dobra je vijest da rješenja postoje. Saznajte što EU poduzima u borbi protiv klimatske krize i kako i vi možete tome doprinijeti.